Zdravlje sluha je važno, ali mnogi Talijani ga zanemaruju

0

Neliječeni poremećaji mogu povećati rizik od nemogućnosti obavljanja najjednostavnijih dnevnih aktivnosti

  • To može otežati ili onemogućiti vrlo jednostavne dnevne aktivnosti, kao što je jelo ili oblačenje.
  • Također se može izolirati od ostatka svijeta, kao i povećati rizik obolijevanja od demencije.
  •  Zdravlje sluha je mnogo važnije od zamišljenog. Ipak, mnogi Talijani ga zanemaruju.
  • Kako bi promovirala njegovu važnost, danas je Svjetski dan saslušanja.
  • Ove godine odabrana je tema “Slušaj budućnost”.

 Riječ je o inicijativi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da senzibilizira prevenciju gluhoće i problema sa sluhom, promičući zdravlje uha. Prema WHO-u, došlo bi do impresivnog trenda rasta poremećaja sluha koji se mogu suprotstaviti jednostavnim mjerama opreza, kao što je uporaba akustičnih zaštita na bučnim mjestima

Podržite kvalitetno novinarstvo

U ITALIJI SU 7 MILIONA LJUDI S PROBLEMOM SLUČAJA, ALI SAMO 3 MILIJUNE US $ AKUSTIČNE PROTEZE

U ITALIJI SU 7 MILIONA LJUDI S PROBLEMOM SLUČAJA, ALI SAMO 3 MILIJUNE US $ AKUSTIČNE PROTEZEPrema međunarodnoj studiji koja će biti predstavljena danas u Europskom parlamentu, neliječeni gubitak sluha može povećati rizik od nemogućnosti obavljanja najjednostavnijih dnevnih aktivnosti za 28%. Nadalje, neuspjeh u korištenju slušnih pomagala povećava vjerojatnost demencije za 21 posto i depresiju (43 posto).

“Studija je obuhvatila više od 3.000 500 ljudi promatranih 25 godina: prikupljeni podaci ne samo da potvrđuju tezu o postojanju veze između gubitka sluha, depresije i kognitivnih deficita, već i uvođenje novog elementa”, kaže Alessandro Martini, direktor Odsjek za neuroznanosti i organe Sensoa, redoviti profesor otorinolaringologije na .

Sveučilišnoj bolnici u Padovi. “Ističe se kako ljudi s neliječenim poremećajem sluha imaju veći rizik da ne budu u mogućnosti obavljati jednostavne dnevne aktivnosti kao što su jelo, odijevanje i tuširanje”, dodaje on. Unatoč rizicima povezanima s neuspjehom u liječenju problema sa sluhom, premalo je ljudi koji koriste akustična rješenja. U Italiji, na primjer, od 7 milijuna ljudi s gubitkom sluha, čak 5 milijuna ljudi ne koristi slušno pomagalo, čime se izlažu riziku gubitka autonomije i neovisnosti.

PROBLEMI RASPRAVI MOŽE TRIPLE RIZIK RAZVOJA DEMENIJE

“U usporedbi s normoudentima, koji imaju oštećenje sluha i ne rade za skloništa, postoji 2 do 5 puta veći rizik od razvoja kognitivnih deficita, pogoršava kvalitetu života i povećava troškove za društvo. Osjećaj dobro, čak iu starijoj dobi, održava mladost mladima “, izvješćuje Stefano Di Girolamo, profesor audiologije, voditelj audiologije UOSD-a na Poliklinici Tor Vergata i predsjednik studija.

  •  “Brza korekcija gubitka sluha – dodaje on – presudan je u smanjenju učestalosti sekundarnih bolesti i predstavlja pravi izazov s kojim se i audiolozi i stručnjaci za zdravstvenu skrb moraju svakodnevno suočavati tijekom dvije faze rehabilitacijskog procesa: prva povezana s dijagnozom a drugi karakterizira protetska prilagodba “.
  •  Prema mišljenju stručnjaka, oštećenje sluha može smanjiti učinkovitost drugih kognitivnih sposobnosti, čak i za više od 30 posto, povećavajući rizik ranog oštećenja funkcija kao što su pažnja, pamćenje i vještine strateškog izvršenja. Pad sluha povezan je s povećanjem vjerojatnosti razvoja demencije više od tri puta, dok kod 3 bolesnika s kognitivnim deficitom od 4 postoji i oštećenje sluha.

PROBLEMI RASPRAVI MOŽE TRIPLE RIZIK RAZVOJA DEMENIJE“Stoga je prevencija kognitivnog oštećenja sluha nužna ako želimo smanjiti troškove zdravlja i dobrobiti”, ističe Di Girolamo. Pad sluha povezan je s povećanjem vjerojatnosti razvoja demencije više od tri puta, dok kod 3 bolesnika s kognitivnim deficitom od 4 postoji i oštećenje sluha. “Stoga je prevencija kognitivnog oštećenja sluha nužna ako želimo smanjiti troškove zdravlja i dobrobiti”, ističe Di Girolamo. Pad sluha povezan je s povećanjem vjerojatnosti razvoja demencije više od tri puta, dok kod 3 bolesnika s kognitivnim deficitom od 4 postoji i oštećenje sluha. “Stoga je prevencija kognitivnog oštećenja sluha nužna ako želimo smanjiti troškove zdravlja i dobrobiti”, ističe Di Girolamo.

  • U ITALIJI AKUSTIČNE PROTETIKE SU MANJE OD RAZLIKE KAO I POTREBNO
  • Danas u Europi ima 8 milijuna bolova. To su ljudi koji nisu izgubili sluh, ali imaju poteškoća da uhvate zvukove i tako polako izgube kontakt s drugima.
  •  Njihov broj stalno raste s obzirom na visok indeks dugovječnosti, ali ne i svi koriste slušna pomagala.
  •  Predrasude, lijenost i društvene i ekonomske motivacije znače da u našoj zemlji još uvijek nedostaje osjetljivost prema hipoakuzi.

Osjetljivost na protetiku u Italiji je znatno niža. “U 2016. – kaže Gianni Gruppioni, predsjednik Anap, Nacionalna udruga za pomoć sluha – u Italiji je primijenjeno 400 tisuća aparata, u usporedbi s 285 u Nizozemskoj gdje živi samo 16 milijuna stanovnika. Prva proteza u odraslih danas traje 75 godina u usporedbi s europskim prosjekom od 60,5.

Demonstracija velikog podcjenjivanja gluhoće i nedostatka adekvatne prevencije. Prema WHO-u, to je bomba koja je predodređena za erupciju, kao i za gerijatre zabrinute zbog rizika od intelektualnog invaliditeta, senilne demencije i padova.

Zdravlje

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here